25. Jul 2014.

Zadnja izmjena01:19:35 PM GMT

Nalazite se ovdje: Home

Vodič za legalizaciju Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Varaždinske županije

E-mail Ispis PDF

ŠTO SE DOBIVA LEGALIZACIJOM?
Samo legalne građevine mogu se priključiti na komunalnu infrastrukturu za opskrbu pitkom vodom i odvodnju otpadnih voda, elektroenergetsku mrežu itd. Obavljanje gospodarskih djelatnosti bilo u ugostiteljstvu, trgovini, turizmu itd. moguće je samo u legalnim građevinama. Dokaz legalnosti gradnje građevine jedan je od nužnih uvjeta za prijavu sredstva iz Europskih fondova. Nadalje, etažiranje radi prodaje, podjele imovine, iznajmljivanja, poklanjanja itd. može se provesti samo za legalne građevine, a to su samo neki od razloga koji dokazuju da legalna građevina vrijedi više.

ŠTO SE SMATRA NEZAKONITO IZGRAĐENOM GRAĐEVINOM?
Građevina se smatra legalnom bez obzira ima li akt za gradnju ili nema ako je izgrađena do 15. veljače 1968. Sve što je građeno, dograđivano, nadograđivano ili rekonstruirano nakon tog datuma da bi se smatralo legalnim mora imati odobrenje za gradnju, bilo da se to odobrenje naziva građevinska dozvola ili nekako drugačije. Osim što postoji odobrenje za gradnju, građevina treba biti izgrađena u skladu s odobrenjem, u smislu obujma građevine, otvora na njoj, namjene itd. Građevina nelegalna u cijelosti ili djelom koja ispunjava uvjete za legalizaciju može se legalizirati temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12).

KOJE SE GRAĐEVINE MOGU LEGALIZIRATI?
Legalizirati se mogu nove građevine i rekonstrukcije postojećih ako su vidljive na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske od 21. lipnja 2011. godine. Na građevini moraju biti izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi najmanje jedne etaže (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom sa ili bez krova). Nije moguće legalizirati samo temelje iako su vidljivi na snimci. Ako građevina nije vidljiva na ortofoto karti od 21. lipnja 2011., a izgrađena je do tog datuma kao dokaz vremena gradnje može se koristiti i bilo koja druga karta Državne geodetske uprave. Dokaz o vremenu gradnje može biti i uvjerenje Katastra odnosno Državne geodetske uprave da je građevina do tog datuma evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi.

KOJE SKUPINE ZGRADA POSTOJE
1. ZAHTJEVNA ZGRADA – svaka građevina površinom veća od 400 m2, građevine namijenjene isključivo poljoprivrednoj djelatnosti površinom veće od 1000 m2 te sve zgrade javne namjene bez obzira na površinu
2. MANJE ZAHTJEVNA ZGRADA – svaka građevina koja površinom nije veća od 400 m2 i građevina namijenjena isključivo poljoprivrednoj djelatnosti koja nije veća od 1000 m2
3. JEDNOSTAVNA ZGRADA – svaka građevina koja površinom nije veća od 100 m2 i građevina namijenjena isključivo poljoprivrednoj djelatnosti koja nije veća od 400 m2
4. POMOĆNA ZGRADA – građevina u funkciji osnovne zgrade, garaža, sušara, vrtna kućica, ljetna kuhinja itd., koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50 m2 (da bi neka zgrada bila pomoćna u smislu ovog Zakona obavezno mora postojati i legalna osnovna zgrada u čijoj je funkciji)

KAKO IDE POSTUPAK LEGALIZACIJE?
Postupak legalizacije započinje podnošenjem zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju. Zahtjev se predaje u Upravnom odjelu nadležnom za izdavanje akata za gradnju na području na kojem se građevina nalazi. Zahtjevu je potrebno priložiti određenu dokumentaciju. Vrsta dokumentacije ovisi o kategoriji u koju se građevina svrstava. Sve su građevine razvrstane u četiri kategorije prema složenosti i veličini i to cijele građevine, a ne samo njenog nelegalnog dijela, npr. obiteljska kuća površine 100 m2 s nelegalnom dogradnjom od 50 m2 ubraja se u skupinu do 400 m2 jer se zbraja i legalni i nelegalni dio zgrade.

OTKUD POČETI KOD PODNOŠENJA ZAHTJEVA?
Potrebno je provjeriti kojim sve aktima* za gradnju (dozvolama) podnositelj zahtjeva raspolaže prije poduzimanja bilo kakvih radnji u svezi podnošenja samog zahtjeva za legalizaciju. Prva stanica u prikupljanju dokumentacije treba biti Katastar. Ako je građevina ucrtana u katastarski plan onakva kakva je izgrađena nije potrebno tražiti geodetsku snimku. Ukoliko građevina nije ucrtana biti će potrebna usluga ovlaštenog geodeta. Katastarski plan odnosno geodetska snimka izvedenog stanja podloga su za izradu ostale dokumentacije.

*Akti za građenje: građevinska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, potvrda glavnog projekta, rješenje za građenje, građevna dozvola, lokacijska dozvola kojom se dozvoljava građenje, građevna dozvola za jednostavne građevine, rješenje o uvjetima uređenja prostora, rješenje kojim se odobrava građenje.

ŠTO  NARUČITI OD PROJEKTANTA?
Prije podnošenja zahtjeva potrebno je od strane ovlaštenih osoba izraditi projektnu dokumentaciju i to:

  • za zahtjevnu zgradu potrebno je izraditi Arhitektonski snimak izvedenog stanja (tri primjerka) koji izrađuje ovlašteni arhitekt  i izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva da zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti,
  • za manje zahtjevnu zgradu potrebno je izraditi snimku izvedenog stanja (tri primjerka) koju je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva, 
  • za jednostavnu i pomoćnu zgradu snimke izvedenog stanja se ne izrađuju.

Važne napomene:

  • Za sve je skupine zgrada (osim pomoćne) potrebna usluga ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera.
  • Za sve skupine zgrada (osim pomoćne) potrebna je usluga ovlaštenog geodeta s time da usluga geodeta nije potrebna ukoliko je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana u katastru u gabaritima u kojima je izgrađena. U tom slučaju se umjesto geodetske snimke prilažu tri kopije katastarskog plana.
  • Za pomoćnu zgradu nije potrebna usluga trećih lica u postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanju, no usluga geodeta bit će potrebna naknadno prilikom upisa u katastar, ukoliko zgrada nije ucrtana u katastru.
  • Arhitektonska snimka i snimka izvedenog stanja izrađuju se za jednu ili više zgrada izgrađenih na jednoj i/ili više katastarskih čestica, odnosno moguće je podnijeti jedan Zahtjev za istovremenu legalizaciju više nezakonito izgrađenih zgrada na jednoj i/ili više katastarskih čestica koje čine cjelinu.

GDJE PODIĆI OBRAZAC ZAHTJEVA ZA LEGALIZACIJU?
Obrasci Zahtjeva za rješenje o izvedenom stanju mogu se preuzeti u Upravnom odjelu za prostorno uređenje i graditeljstvo Varaždinske županije, odnosno upravnom odijelu grada nadležnom za izdavanje akata za gradnju kao i na njihovim službenim web stranicama (npr.  http://www.varazdinska-zupanija.hr/index.php/obrasci-zahtjeva-ostali-obrasci.html, odnosno http://www.varazdin.hr/hr/gradska-uprava/upravni-odjeli/prostorno-uredenje-graditeljstvo-i-zastita-okolisa ). Na svakom je obrascu ovisno o skupini zgrade točno navedeno koja se dokumentacija prilaže uz Zahtjev.

KOLIKI SU TROŠKOVI UPRAVNIH PRISTOJBI?
Prilikom predaje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju plaća se upravna pristojba od 70 kuna u državnim biljezima. Podnositelji zahtjeva invalidi Domovinskog rata oslobođeni su plaćanja upravnih pristojbi prema Zakonu o upravnim pristojbama.

DO KADA JE ROK ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA?
Zahtjev se podnosi najkasnije do 30. lipnja 2013. godine i nakon isteka toga roka ne može se više podnijeti (navedeni rok ne odnosi se na građevine izgrađene do 15.veljače 1968. godine.

ŠTO JE S GRAĐEVINAMA IZGRAĐENIM DO 15. VELJAČE 1968.?
Građevine izgrađene do 15. veljače 1968. nije potrebno legalizirati prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12), ukoliko iste nisu rekonstruirane ili dograđivane nakon tog datuma. Potrebno je imati dokument kojim se dokazuje da je kuća bila u prostoru 15. veljače 1968. Način dokazivanja navedene činjenice propisan je člankom 330 Zakona o prostornom uređenju i gradnji NN 76/07. U tom članku stoji da se građevina izgrađena do 15. veljače 1968. smatra izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole, odnosno drugoga odgovarajućeg akta nadležnoga upravnog tijela. Dokaz da je građevina izgrađena do tog datuma može biti uvjerenje katastarskog ureda odnosno Središnjeg ureda Državne geodetske uprave na temelju podataka s kojima raspolažu (katastarski operat, katastarski plan, posjedovni list, Hrvatska osnovna karta, snimke iz zraka) koji se smatraju dokazom da je neka građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine.

Dakle, ukoliko se radi o takvoj građevini, obavezno je prvi korak zatražiti od Katastra uvjerenje o vremenu evidentiranja iz kojeg je vidljivo da je predmetna građevina evidentirana u katastru do navedenog datuma. Ukoliko katastarski ured, odnosno Središnji ured Državne geodetske uprave ne raspolažu podacima na temelju kojih se može izdati navedeno uvjerenje treba se obratiti upravnom tijelu nadležnom za izdavanje akata za gradnju u županiji odnosno gradu. Ono će izdati uvjerenje o vremenu građenja na temelju snimke postojećeg stanja građevine i preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetskog situacijskog nacrta stvarnog stanja (situacija). Navedene dokumente potrebno je priložiti zahtjevu za izdavanje uvjerenja. Za ovu se građevinu ne izdaje uporabna dozvola. U postupku se ne plaća naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru jer zgrada nije nezakonita, ne plaća se ni vodni ni komunalni doprinos. Rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje ovog uvjerenja nije propisan Zakonom. S obzirom da se ovdje ne radi o legalizaciji rok do 30.06.2013. nije od utjecaja tj. pokretanje postupka izdavanja uvjerenja o vremenu građenja bit će moguće i nakon 30.lipnja 2013. godina.